Hrana čuva zdravlje
Savjeti o zdravoj prehrani postali su dio svakidašnjice u gotovo svim medijima. Zdrava prehrana spada u pravila o zdravom životu, a s druge strane predstavljaju se i osobita iskustva o učinku hrane na najteže bolesti, o čemu još ne postoje znanstveni dokazi, nego samo pojedinačna iskustva.
U prošlom stoljeću o važnosti prehrane govorilo se prvenstveno o dovoljnom energetskom unosu u dječjoj dobi da se osigura pravilan rast i razvoj mladog bića. U cilju dovoljnog unosa vitamina C voćni sokovi su davani dojenčadi već u drugom mjesecu života, a vitamin D obično u bolnim injekcijama, a tek kasnije dojenčadi se daju kapi.
Gledišta o dojenačkoj prehrani i njezinom utjecaju na zdravlja kasnije odrasle osobe značajno su se promijenila krajem stoljeća i početkom novog tisućljeća. Hrana nema značenje samo kao izvor energije, „građevni“ materijal za rast i obnovu organizma, ona mora djelovati u prevenciji bolesti i zaštiti zdravlja.
SZO također daje smjernice o zdravoj prehrani („piramida“ zdrave prehrane) jer je primjetno da su neke bolesti i stanja u stalnom porastu, a posljedica su prvenstveno nezdrave (i preobilne) prehrane.
To su prije svega bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest i prevelika tjelesna težina koja im obično prethodi.
Prehrana najmlađih
Djeca nakon godine dana se češće razbolijevaju nego starija djeca i odrasli. Razlog tome je nezreli obrambeni sustav organizma koji je tek u razvoju.
Snagu organizam dobava hranom u svakom pogledu: za energiju, za rast i razvoj, a tu spada i razvoj obrambenog sustava – imunosti, kojim se organizam štiti od mikroorganizama koji mogu izazvati bolest (patogenih), ali i drugih štetnih tvari.
U prirodi ima svega, ali se njezinim bogatstvom treba znati koristiti. Ponekad se parolom “to je prirodno“, zbog neznanja mogu koristiti i vrlo otrovne tvari koje nalazimo u prirodi (gljive, razni čajevi nepoznatog sastava i drugo).
No, ograničimo se na poznate korisne proizvode prirode s kojima se susrećemo svakodnevno. Stalno se govori o jelovniku koji sadrži puno voća i povrća. Zašto je takav jelovnik koristan i kako pridonosi u zaštiti i promicanju zdravlja?
Obično se ističe jelovnik s više boja: bijelo, narančasto, crveno, zeleno (dugine boje)
Bijela boja
Jogurt za doručak ili međuobrok uz dodatak voća-jabuka, kruška, banana ili mliječni frape uz isto voće. Za ručak: malo koromača, cvjetače, rotkvice, mladog luka, unutarnji dio salate (srce), korabica, crveni i bijeli luk u umaku, krumpir, pasirani bijeli grah, koristan su izbor povrća osobite prehrambene vrijednosti, posebice dvije posljednje (krumpir-škrob, grah-bjelančevine).
Narančasta boja
Svježi voćni sokovi od citričnog (agruma) voća mogu se djetetu ponuditi tijekom cijelog dana i za doručak i za međuobrok pripremljeni u sokovniku uz dodatak mrkve ili jabuke.
Za ručak ili večeru pire od žutih bundeva može biti djeci privlačan dodatak obroku zbog slatkastog okusa, a mogu se i peći u pećnici, te pripremiti ukusna juha ali kolač.
U polpete se mljevenom mesu može dodati i ribane mrkve te tako obogatiti obrok. Svježe ali i osušene marelice, privlačne narančaste boje, zdrava su i ukusna poslastica.
Crvena boja
Sok od rajčice, umak od rajčice kao začin za tjesteninu i dodatak nizu jela mogu poboljšati okus i izgled obroka, osobito ako im se kao začin doda češnjak. Ne treba zaboraviti ni crvenu mesnatu slatku papriku, rotkvice, radič kao zdrav prilog obroku već od rane dobi.
Zelena boja
Povrće ove boje nije baš privlačno djeci, ali se može ponuditi s nekim zanimljivijim dodatkom. Najlakše ga prihvaćaju pasirano - kao pire, za dobar večernji obrok: špinat, blitva, brokula uz jaje „na oko“ ili dodatak povrća druge boje.
Pire od graška neosporno je privlačno jelo za malene, ali i šparoge mogu biti zanimljive.
U čemu je korist?
Svakodnevni unos voća i povrća koristan je zdravlju u svako godišnje doba, a posebni naglasak pridaje se zimskom razdoblju u cilju očuvanja od pobola koji prijete u hladno godišnje.
No, ako razmišljamo kako je najbolje koristiti svježe sezonsko voće i povrće, jer je tako njegova vrijednost najveća, treba ga koristiti upravo tada, kad ga ima, ali ono što je dostupno tijekom cijele godine. Obrambeni sustav u male djece je u razvoju, a prehrana bogata korisnim namirnicama ima značajnu ulogu za njegovo sazrijevanje.
Aktivne tvari koje biljka proizvode da bi zaštitila samu sebe od bolesti koristi i ljudskom biću, ističu nutricionisti.
Vitamini, minerali, antioksidansi najbolja su zaštita od bolesti, pa tako i prehlade i gripe.
Važno je da se podijele na pet dnevnih porcija voća i povrća i u maloj količini dodaju svakom obroku bilo kuhane ili sirove.
Bez obzira na sve dugine boje i naša uvjerenja i koristi od njih, djeca nisu ljubitelji ovih namirnica, osobito povrća.
Ponuditi malo ali često
Različite vrste povrća sadrže cijeli spektar koristi za zdravlje. Mnoga djeca ne vole povrće i to je namirnica, koju najčešće odbijaju već od rane dobi - prvih kašica od povrća.
Nakon druge godine djeca počinju jasno pokazivati što im se sviđa što ne. Obroci postaju trenutak za igru i izazove. Mame moraju znati da prvi korak prema uspjehu leži u tome da sačuvaju hladnokrvnost i ne reagiraju pretjeranim emocijama kad dijete odbije obrok. Stav roditelja znatno pridonosi prihvaćanju određene namirnice ali i hrane općenito. Dijete će brzo shvatiti kako majka jako želi da ono pojede ponuđeni obrok i igra je dobivena u njegovu korist, a tu počinju i manipulacije.
Od jela ne smije nastati kriza: ponudite obrok, ukoliko ne prihvati ne smije se iskazati zabrinutost. Ako uzme i žličicu, to je dobro. Važno je da se povrće ponudi svakodnevno da postane cilj, ali ne znači da može biti svakog dana postignut.
Upornost i uvjeravanje kako je to dobro i zdravo, do djeteta ne dopire - ne znači mu ništa.
Korisni učinak povrća je stalnom unosu makar malih količina. Organizam nije u stanju kao pričuvu spremiti bioaktivne tvari koje se nalaze u povrću, a odstrani one, koje ne može iskoristiti.
Upravo stoga treba dati male količine, ali ih često ponuditi - zdjelica usitnjene blitve, špinata, brokule, ili dodatak češnjaka i komadića mrkve u umak, bit će bolje nego ništa.
Poslužiti se i lukavstvom…
Djeca vole boje - slaganje likova na tanjuru može biti zabavno ali i korisno.
Povrće dozvoljava oblikovanje nasmijanog lika na tanjuru - mrkva, dvije masline, komadić koromača, bijela ili zelena šparoga. Tikvice se mogu pretvoriti u lađicu s jedrom koji čini list salate ili još bolje radiča lijepe boje. Jaje na oko može se ukrasiti zgodnim dodacima povrća što je djetetu zabavno i radije će prionuti jelu.
Boje neka budu svakodnevni podsjetnik mami kad razmišlja što će prirediti za večeru: bijelo, žuto, narančasto, crveno, ljubičasto- plavo, zeleno…. .
Postoje i drugi načini – sitna lukavstva - kako bi mali sladokusci pojeli malo povrća: sitno samljeveno povrće u polpetama neće se ni osjetiti, isto tako u umaku uz rižu ili tjesteninu, a može se smiješati i sa svježim sirom.
Naravno, način ponude može biti malo stroži - na stolu se svakodnevno nude razne vrste povrća i ako dijete neće uzeti ponuđeno, od toga ne treba praviti dramu, ali im se ne nudi ništa drugo u zamjenu.
Voće i povrće ima najveću prehrambenu vrijednost, ako je ubrano u pravom trenutku
sazrijevanja i potroši u kratkom vremenu nakon branja. Bioaktivne tvari stajanjem brzo nestaju. 
Najbolje je koristiti sezonsko voće i povrće, koje ne prolazi dug put od pažljivo odabranog proizvođača do potrošača.
Glavni začin trebalo bi biti ekstra djevičansko maslinovo ulje, koje sadrži niz tvari korisnih za organizam. Maslac se može uporabiti povremeno i ovu korisnu namirnicu (sadrži puno prirodnog vitamina) ne bi trebalo potpuno izbaciti iz prehrane - u svakom slučaju dati joj prednost pred margarinom (primjerice u pripremi kolača), koji ipak nije prirodni proizvod.
Zamrznuto povrće ima svoje mjesto u prehrani obitelji jer zaposlena majka ne može svakodnevno nabavljati kvalitetne namirnice.
Kad je dijete bolesno…
Obično je slabog apetita i ne treba nastojati da pojede obrok, ali je važan unos tekućine, kako bi se iz organizma odstranili toksini i održao uobičajeni ritam asimilacije hrane.
Kod niza akutnih bolesti koje često prati i grlobolja pravi izbor su svježi voćni sokovi te frape od svježeg voća, jer se lako guta, a ako je priređen s mlijekom ili jogurtom koji se može ponuditi djetetu što je češće moguće, ima i dodatnu vrijednost.
Jogurt je namirnica koja ima niz kvaliteta i treba ga djeci što češće nuditi. Jogurt sadrži dragocjene biološki vrijedne bjelančevine, prebiotike (tvari koje potiču razvoj zdrave crijevne flore) te probiotike korisne („dobre“) bakterije koje imaju višestruko povoljan učinak na probavni sustav i pomažu u nizu poremećaja.
Dijete će rado prihvatiti i koju žlicu pasiranog povrća, ali i koju žličicu usitnjenog voća koje ga podsjećaju na davne kašice i pridonose nježnosti za vrijeme dok je bolesno.
Unos bjelančevina mora biti stalan jer su one „građevni“ materijal svih stanica i sustava u organizmu, pa tako i obrambenog (imuniteta).
Izvor bjelančevine nije samo meso nego i riba i jaja, mliječne prerađevine, grahorice, suho voće te neke vrste povrća.
Treba li dodatni unos vitamina?
Često pitanje liječniku kad je dijete bolesno, no treba znati da dijete koje oboli od neke virusne bolesti (prehlada, gripa), dodatni unos vitamina i minerala može biti određena potpora organizmu, ali neće skratiti vrijeme koje je potrebno za normalan tijek ozdravljenja. Najbolji je lijek dobar san i zdrava prehrana od prirodnih sastojaka.
Prim. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr. med., pedijatar
