Obroci prema dobi

6 mjeseci

U početku većina mama će se zapitati: kakav bi bio idealni prvi obrok kao zamjena za majčino mlijeko? Obrok mora biti takav da ga dijete može progutati bez poteškoća i dobar po sastavu. No, ne dobar da bi se svidio mami nego treba biti prilagođen djetetovom ukusu, koji je zasigurno znatno drugačiji nego u odraslih.

Pri rođenju djetetova sposobnost prihvaćanja okusa je znatno drugačija. Postoji preosjetljivost na gorko i kiselo, a omiljeno okus je slatko. Evo zašto je voće primjerenije za prvi dodir dojenčeta sa žličicom nego povrće. Lako ga slijedi povrće slatkastog i neutralnog okusa kao što je mrkva i krumpir. Kao prvi obroci mogu se ponuditi mliječne kašice s rižinim i kukuruznim pahuljicama (jer ne sadrže gluten) koje su vrlo koristan obrok u djece koja se hrane zamjenskim mlijekom (mliječna formula) pr. Humana žitne pahuljice s dodatkom voća (jabuka, banana).

Prvi pokušaji ne trebaju obeshrabriti
Vrlo je vjerojatno da dijete neće biti oduševljeno prvom kašicom koju mu mama ponudi bez obzira koliko je ljubavi i truda uloženo u pripremu. Ono se nađe pred nepoznatim okusom koji ne poznaje. Konzistencija hrane koja je gusta i kašasta također mu je strana, ne zna je progutati, a žličica, u odnosu na majčina prsa, je previše tvrda. Normalno je da okreće glavu i ne želi je prihvatiti.

Ne treba dojenče prisiljavati: u dobi od šest mjeseci obroci dohrane su vrlo mali i dostatni u maloj količini Najbolje ih je dati kao podnevni obrok, dok i dalje, tijekom dana mlijeko zadovoljava sve ostale potrebe. Dijete neka bude na prsima kao i dosada i u istoj količini jer u početku dohrane unos hrane je malen.

7-9 mjeseci

Dijete raste, jelovnik je bogatiji
U ovom razdoblju ponuda namirnica se povećava, postaje raznolikija.

Mogu se uvesti u prehranu i žitarice koje sadrže gluten (pšenica, zob, ječam i druge), jer je sluznica crijeva zrelija, iako ima stručnjaka koji ipak preporučaju da se ove vrijedne namirnice ipak uvode nešto kasnije (bolje 9 mjeseci nego 7). I meso, izvor biološki vrijednih bjelančevina koje sadrže esencijalne aminokiseline postaje sastavni dio jelovnika dojenčeta. Meso mladih životinja kao janjetina i teletina te piletina, puretina ali i pršut, sve kuhano i homogenizirano (potpuno usitnjeno), osiguravaju i bogat unos željeza. I nemasni sir obogaćuje djetetov jelovnik. Riba je vrlo vrijedna namirnica, ali je potreban znatan oprez zbog moguće alergije, posebice u osjetljive dojenčadi (ekcem i druge alergijske bolesti).
U ovoj dobi dva obroka kašica zamjenjuju dva mliječna obroka, ali i ovdje treba podsjetiti na prethodno navedeno pravilo: postupno, polagano uvođenje novih namirnica i nadasve strpljivost. Nije neophodno da su podnevni i večernji obrok različiti. Obroci na prsima, odnosno redovni mliječni obroci zamjenskim mlijekom (mliječna formula), nadoknaditi će prehrambene potrebe.

10-12 mjeseci

Za stolom s odraslima
Dijete stabilno sjedi u svom visokom stolcu, nikli su mu i prvi mliječni zubi, žličica više nije nikakav problem, pokreti ruku su precizniji, a porastao je i interes za hranu. Dnevna količina mlijeka daje djetetu potrebit unos kalcija, ali sad mu i druga hrana osigurava unos bjelančevina željeza, vitamina i naravno energije.

Vrijeme je za unos namirnica koje prate dijete kroz cijelo razdoblje rasta i postaju sastavni dio jelovnika i niza jela, ali su i sastavni dio prehrane odraslih. Jedna takva namirnica je jaje. Uvodi se kasnije i vrlo oprezno jer bjelančevina jajeta može biti snažan alergen, ali ima visoku biološku vrijednost. Treba razlikovati žumanjak i bjelanjak jer je ovaj drugi snažniji alergen. Sa žumanjkom se može početi ranije i umiješati malu količinu u obrok povrća već u dobi od 10 mjeseci. Krajem prve godine, ako nije bilo nikakve nepoželjne reakcije, dijete može dobiti cijelo jaje dva puta tjedno. Treba napomenuti da je važna termička obrada jajeta, a to znači da djetetu treba dati tvrdo kuhano jaje jer je tako sigurnije (salmonella!).
Dnevni ritam osnovnih obroka ostaje isti: jedna kašica u podne, druga uvečer, a ostalo su mliječni obroci – majčino ili zamjensko mlijeko (kravlje mlijeko, ni izvorno, ni konzumno ne daje se u prvoj godini života !). I dalje djetetu treba dati jesti na njegov zahtjev – ponuditi mu obrok u određeno vrijeme, ako odbije, ponuditi mu kasnije. Ako je potrebno dijete može dobiti dva međuobroka (jutarnji i popodnevni), kojih je osnova voće ili jogurt. No, broj obroka manje je važan od njihove prehrambene vrijednosti: u maloj količini kašaste i druge primjerene hrane (tjestenina, riža) mora biti sadržana količina potrebnih bjelančevina, ugljikohidrata, masti kao i vitamina te minerala i minerala u tragovima. Dijete mora dobiti esencijalne aminokiseline, a one se nalaze samo u bjelančevinama životinjskog porijekla (meso, mlijeko jaja, riba), te stoga vegetarijanska prehrana ne može zadovoljavati prehrambene potrebe organizma u rastu i razvoju.

Nakon godine dana…

Dijete mora dobiti mlijeko dva puta dnevno

Početkom druge godine dijete je spremno, postupno, bez žurbe prihvatiti jelovnik odraslih, naravno bez ekscesa masti i začina. Ako ga je majka uspjela dojiti do godine dana uputno je da to nastavi i dalje jednom ili bolje dva puta dnevno sve do navršene dvije godine. Djetetu će to činiti samo dobro, a pomoći će mu i u stjecanju sigurnosti.

Dnevna količina mlijeka mora iznositi 500 ml podijeljeno u dva obroka. Ukoliko dijete nije dojeno do treće godine, korisni su obroci zamjenskog mlijeka, jer se nerijetko događa da dijete odbija izvorno kravlje mlijeko. Ukoliko dobiva obroke konzumnog mlijeka, ono mora biti punomasno – nikako obrano ili razrijeđeno. Mlijeko osigurava potrebnu količinu kalcija za organizam u rastu sve do završetka mineralizacije kostiju što se događa oko 25 godine života.