Kako prepoznati osip i radi li se o zaraznoj bolesti?

Osip po koži gotovo uvijek je razlog za nemir: je li posrijedi neka zaraza, alergija, preosjetljivost na hranu ili neka kožna bolest?

Koža je organ koja dobro odražava zdravlje djeteta: fina glatka svilenkasta koža dojenčeta kakva je ona po svojoj prirodi, razlog je maminog zadovoljstva. Ipak, ponekad uz sve nastojanje javljaju se kožne promjene i često izazivaju nedoumicu i zabrinutost. Ne izazivaju osipe samo zarazne bolesti s osipom tipične za dječju dob, nego i niz drugih, najčešće virusnih bolesti. No, osip se može javiti uslijed pojačanog znojenja tijekom ljetnih mjeseci ili previše toplog oblačenja bez obzira na godišnje doba.

Budući da su djeca cijepljena programom obaveznog cijepljenja protiv većine zaraznih bolesti, mogućnost da se radi o osipu koji znači tipičnu dječju zaraznu bolest kao što su ospice ili rubeola, svedena je minimum. Ali ipak, dobro je poznavati i značajke tipičnih zaraznih bolesti dječje dobi.
Kad se jedna zarazna bolest u svijetu iskorijeni, što se postiže cijepljenjem onih koji nisu imuni (djeca), a ujedno je značajan broj populacije bolest prebolio i postao imun, epidemije se više ne javljaju. Primjer su velike boginje (variola vera lat.). Bolesti u svijetu više nema, no nikada se ne zna gdje postoji sakriven rezervoar virusa koji se može „probuditi“.

Egzantematske bolesti, kako se još nazivaju (exanthema, lat. osip), očituju se pojavom promjena na koži, a tradicionalno se javljaju tijekom djetinjstva. Vrlo su zarazne (visoka kontagioznost) i stoga se dijete lako zarazi već u prvim godinama života. Odrasli koji su na isti način obolijevali u djetinjstvu su otporni (stekli su imunitet).

Najčešće dječje zarazne bolesti jesu:

Ospice (morbilli lat.)
Rubeola (rubeola, crljenica)
Varičela (vodene kozice)
Šarlah (scarlatina, lat.)
Peta bolest (megalerythema infect.)
Šesta bolest (exanthema subitum, roseola infantum)

Zajednička osobina svih spomenutih bolesti je osip. Prema izgledu osipa, vremenu izbijanja, raspodjeli po tijelu, pojavi na sluznicama, te drugim popratnim znacima bolesti se razlikuju.
Važna je i težina kliničke slike: dok neku zaraznu bolest dijete „prohoda“ i opće stanje mu je dobro, druga može početi s burnim simptomima kao što je visoka temperatura i grčevi moždanog porijekla (febrilne konvulzije), a osip se javi na kraju bolesti (šesta bolest, trodnevna groznica).
Tipična dječja zarazna bolest, kao što su ospice, počinje simptomima prehlade - kašljem i kihanjem koja se pogoršava. Kroz sve to razdoblje bolest se širi kapljičnom infekcijom i dodirom predmeta (igračaka na kojima ima sline). U razdoblju inkubacije (t.j. vremenu koje prođe od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma) bolesnik je također zarazan.
Osip se može očitovati kao mrlje po koži (makule), zatim čvršća okruglasta uzdignuća iznad razine kože (papule) sitnih mjehurića ispunjenih tekućinom (vezikule). Uz bol u grlu, sekreciju iz nosa, javlja se i temperatura. Dok je uz neke temperatura obavezan simptom, u drugih je neznatno povišena (rubeola).
Sve spomenute bolesti osim šarlaha uzrokovane su specifičnim virusima te je stoga liječenje samo simptomatsko (sniženje temperature, nadoknada tekućine, lijekovi protiv kašlja) jedino se u slučaju šarlaha provodi liječenje antibioticima.

Je li novorođenčad imuna?

U krvi novorođenčadi cirkuliraju antitijela koja su preko posteljice (placente) prešla s majke na dijete i štite ga, naravno pod uvjetom je majka tu bolest preboljela i da je sama zaštićena. Imunitet koji novorođenče ima je pasivni imunitet koji ga štiti dok ga majka doji. No ne postoji za svaku bolest koju je majka preboljela, ista razina specifičnih antitijela. Novorođenče može oboljeti od vodenih kozica iako ih je majka preboljela. Djetetov imunološki sustav je tek u razvoju i ono svoju imunološku zrelost postiže tek nakon dobi od 4-5 godina pa i kasnije. Ako je majka i preboljela varičele dijete nije zaštićeno kao protiv ospica i može oboljeti u novorođenačkoj dobi.
Jednom preboljela zarazna bolest s osipom ostavlja imunitet jer u krvi cirkuliraju specifična antitijela koja je stvorio obrambeni sustav organizma. Iznimka je šarlah (scarlatina) kojeg je uzročnik bakterija - beta hemolitički streptokok i dijete može više puta oboljeti. Nekad, prije antibiotske ere, nakon preboljenog šarlaha ostao je određeni imunitet na toksin streptokoka i bolest se nije javljala u svojem tipičnom obliku iako je ponovna infekcija streptokokom bila moguća. Danas se liječenje počinje odmah i imuniteta nema.